Osnivanje Katedre za nemački jezik i književnost
Katedra za nemački jezik i književnost osnovana je 1954. godine - kad i Filozofski fakultet, i sa još četiri katedre tvori jezgro iz kog se razvio Fakultet. Zbog nedostatka sopstvenih kadrova prvih godina postojanja nastavu su držali profesori i saradnici Odseka za germanistiku Filozofskog fakulteta iz Beograda. Godine 1977. Katedra za nemački jezik i književnost postala je, uz Katedru za engleski jezik i književnost, Katedru za ruski jezik i književnost, Katedru za francuski jezik i književnost i Fonetsku (kasnije Jezičku) laboratoriju - sastavni deo Instituta za strane jezike i književnosti. Godine 1993. Katedra za nemački jezik i književnost transformisala se u Odsek za germanistiku. Danas Odsek za germanistiku čine Katedra za nemački jezik i književnost, Lektorat, Odeljenje za naučnoistraživački rad i Seminarska biblioteka.

Kadrovski razvoj
U vreme osnivanja Katedre za nemački jezik i književnost nosioci organizacionog i nastavnog rada bili su članovi Odseka za germanistiku tadašnjeg beogradskog Filozofskog fakulteta (dr Miljan Mojašević, Ognjan Radović, dr Jovan Đukanović, dr Dragoslava Perišić, dr Ivan Pudić, Božana Milekić, Milka Nešović). Prvi stalni nastavnik na Katedri bio je dr Strahinja Kostić koji je 1956. godine izabran za docenta za Nemačku književnost. Kao stalni saradnici na Katedri tada su radili još i dr Gertruda Stojan-Jovanović i Jelisaveta Аnđelić. Od 1960. godine počinje postepeno kadrovsko jačanje Katedre, najpre dolaskom Helene Vojtehovski, asistenta za predmet Nemački jezik i Tomislava Bekića, asistenta za predmet Nemačka književnost, a potom Pavice Mrazović, stručnog saradnika za predmet Nemački jezik i Vesne Berić, asistenta za predmet Istorija nemačkog jezika. Tokom naredne četiri decenije na Katedri je duže ili kraće vreme radilo više od trideset nastavnika i saradnika.
Danas nastavu na Katedri obavlja 14 stalnih nastavnika i saradnika, i to iz oblasti jezika prof. dr Marina Ličen, prof. dr Margita Šnel-Živanović, te saradnici mr LJubica Trifunović-Svrdlan, viši lektor, Milanko Bekvalac, viši lektor, Zoran Velikić, viši lektor, mr Gordana Ristić, lektor, Cvijeta Šmit, lektor, Robert Kovač, lektor i Sanja Petrović, asistent-pripravnik, a na području književnosti prof. dr Julijana Beli-Genc i asistenti-pripravnici mr Аleksandra Gojkov-Rajić, Nikolina Zobenica, Helena Boškov i Đorđe Tomić. U izvođenju nastave učestvuju i dva nemačka lektora, angažovana na osnovu ugovora sa fondacijama DAAD i Robert Bosch. Članovi Odseka za germanistiku iz reda nenastavnog osoblja su Blažan Stjepanović, bibliotekar, i Tatjana Maletaški, sekretar Odseka.
Na Katedri za nemački jezik i književnost u nastavi su pomagali strani lektori beogradskog Odseka za germanistiku. Kasnije su za rad samo na našoj Katedri bili angažovani sledeći lektori iz Savezne Republike Nemačke: dr Dorothea Kadach (1955-1958), dr Birgit Heinemann (1960-1963), Matthias Bronisch (1963-1966), Hans Jörg von Jena (1966-1967), dr Ingrid Urban (1968-1975), Johannes Dahl (1976-1980), Christiane Thim-Mabrey (1980-1983), Gabriela Vinkov (1983-1986), Hans-Peter Schwander (1986-1991), Stephan Rauer (1997-2002), dr Branka Schaller (2002-2004), Anita Gnad (2004- ) – lektori Fondacije DAAD, kao i Tobias Graf (2002-2003), Fanny Francke (2003-2004) i Franziska Müller (2004- ) – lektori Fondacije Robert Bosch, a iz nekadašnje Nemačke Demokratske Republike: Fritz Birke (1978-1981), dr Sieglinde Czichocki (1981-1984), Senta Starke (1984-1987), Martina Elfeld (1987), dr Gerlinde Hofmann (1987-1989) i Heike Bartsch (1989-1992).
Katedrom za nemački jezik i književnost do sada su rukovodili prof. dr Mita Kostić, profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, koji je na samom početku obavljao funkciju šefa Katedre. Potom su tu funkciju obavljali prof. dr Strahinja Kostić (1956-1979), prof. dr Pavica Mrazović (1979-1981), prof. dr Tomislav Bekić (1981-1985, 1993-1995, šef Odseka za germanistiku bio je od 1995. do 2002. godine), prof. dr Katalin Hegediš-Kovačević (1985-1987, 1991-1993), prof. dr Vesna Berić-Đukić (1987-1991) i prof. dr Julijana Beli-Genc (1995-2002), koja od 2002. godine obavlja funkciju šefa Odseka za germanistiku i šefa Katedre za nemački jezik i književnost.

Koncepcija i realizacija nastave
Katedra za nemački jezik i književnost obrazuje u prvom redu visokostručne kadrove za nastavu nemačkog jezika u školama i drugim obrazovnim ustanovama. Shodno tome, u sklopu promena u školskom sistemu, s jedne strane, i razvoja germanistike kao posebne naučne discipline, s druge strane, nastavni plan i program Katedre pretrpeli su tokom pet decenija postojanja određene promene, usmerene ka poboljšanju profila i kompetencija kadrova koji se na Katedri obrazuju. Danas studenti germanistike u okviru osnovnih predmeta Nemački jezik i Nemačka književnost, kao i određenih propedeutičkih, specijalnih i fakultativnih kurseva stiču široko germanističko obrazovanje koje ih legitimiše kao dobre poznavaoce nemačkog jezika, nemačke književnosti i nemačke kulture.
Počev od školske 2002/03. godine nastavni plan i program dodiplomskih studija se postepeno, ali permanentno modernizuju i transformišu, između ostalog i kroz uvođenje fakultativnih kurseva na sve četiri godine studija, čime se ponuda i sadržaj kurseva približavaju savremenim evropskim tendencijama u sferi visokoškolskog obrazovanja, trasiranim Bolonjskim procesom.
Saradnici Odseka za germanistiku drže nastavu iz Nemačkog jezika kao jezika po izboru i studentima drugih studijskih grupa Filozofskog fakulteta.
Godine 1993. na Odseku za germanistiku osnivaju se i magistarske studije sa dva osnovna smera: Nauka o književnosti – Nemačka književnost i Nauka o jeziku – Nemački jezik. Studije su moderno koncipirane i kroz široku ponudu kurseva i podsticanje interdisciplinarnog pristupa otvaraju mogućnost aktivnog učešća studenata-postdiplomaca u kreiranju svog daljeg obrazovnog i naučnog profila.

Naučni rad
Timski rad na području jezičkih istraživanja započet je sedamdesetih godina prošlog veka, na čelu sa prof. dr P. Mrazović. Na projektima «Rečnik valentnosti – nemački i srpskohrvatski» i «Pedagoška gramatika nemačkog i srpskohrvatskog jezika», pored članova Katedre, učestvovali su i lingvisti sa nekadašnjeg srpskohrvatskog područja, kao i saradnici Instituta za nemački jezik iz Manhajma.
Osamdesetih godina članovi Katedre učestvovali su i u naučno-istraživačkom projektu u oblasti istraživanja stranih književnosti koji je finansirao tadašnji SIZ za naučni rad Vojvodine.
Činjenica da se kulturno - istorijski razvoj upravo u ovom podneblju od kraja 18. stoleća u znatnoj meri odvijao u okvirima izraženog prisustva i uticaja nemačke kulture u širokom smislu reči, uslovila je i individualna naučno-istraživačka interesovanja članova Odseka. Istraživanja su u znatnoj meri imala komparativni, interkulturalni i interdisciplinarni karakter i bavila su se odnosima, vezama i dodirima između dva jezika, dve književnosti, odnosno dve kulture. Članovi Odseka su takođe istraživali probleme za koje je u kontrastivnoj gramatici ustanovljeno da pričinjavaju posebne teškoće u savlađivanju strukture nemačkog jezika od strane srpskih govornika, kao i probleme vezane za pragmatičnu stranu jezika i s njom povezanih fenomena interkulturalne komunikacije (interkulturalnost u nastavi nemačkog jezika). O temama i dometima tih individualnih istraživanja svedoče bibliografije članova Odseka.

Međunarodna saradnja
U skladu sa prirodom struke, međunarodna saradnja se proteklih decenija odvijala u prvom redu sa zemljama nemačkog govornog područja. U okviru međuuniverzitetskih sporazuma o saradnji, Katedra za Nemački jezik i književnost imala je vrlo uspešnu saradnju sa univerzitetima u Haleu i Regenzburgu, Frankfurtu na Odri, kao i sa Univerzitetom u Segedinu. Mnogobrojni profesori sa ovih i drugih nemačkih univerziteta i iz eminentnih naučnoistraživačkih instituta gostovali su na Katedri kao predavači, a i članovi Katedre su držali predavanja na stranim univerzitetima, pre svega u Regenzburgu i Segedinu. Osim toga, na Katedri su neretko svoja književna dela na književnim večerima ili radionicama predstavljali pisci iz Nemačke, Аustrije i Švajcarske.
Skoro svi nastavnici i saradnici Katedre proveli su kraće ili duže vreme na studijskim boravcima ili naučnoistraživačkim poslovima na raznim univerzitetima, u naučnim ustanovama (pre svega na Institutu za nemački jezik u Manhajmu), bibliotekama i arhivima nemačkog govornog područja. Mnogi su učestvovali sa referatima na naučnim skupovima u zemlji i inostranstvu. Katedra za nemački jezik i književnost je i sama povremeno organizovala naučne skupove kao jedan od oblika razmene naučnih iskustava i upoznavanja sa radom drugih naučnoistraživačkih ustanova i pojedinaca (1980. godine Skup jugoslovenskih i austrijskih germanista, 1982. godine Simpozijum jugoslovenskih germanista povodom stopedesetogodišnjice Geteove smrti).
Odsek za germanistiku ima dobru saradnju sa Nemačkom akademskom službom za razmenu (DAAD) i fondacijom Robert Bosch; zahvaljujući pre svega ovim nemačkim fondacijama nastavnici Odseka kao i veliki broj naših studenata odlazili su tokom svake školske godine u Nemačku ili u druge zemlje u regionu na razne oblike usavršavanja. Vrlo plodna saradnja postoji i sa Goethe Institut-om iz Beograda koji je proteklih godina organizovao edukacione seminare i radionice za nastavnike i saradnike iz oblasti metodike nastave nemačkog jezika i nemačkog jezika kao stranog.
Odsek za germanistiku se nalazi već nekoliko godina među 15 univerziteta širom sveta koje Institut za germanistiku Univerziteta u Regenzburgu preporučuje svojim studentima za obavljanje praktikuma.

Biblioteka
Seminarska biblioteka Odseka za germanistiku poseduje bogat knjižni fond iz oblasti nemačkog jezika, nemačke književnosti i kulture u širem smislu: 17 895 naslova monografskih publikacija, među kojima posebno mesto zauzima priručna literatura (razni leksikoni, enciklopedije, rečnici) i 117 naslova serijskih publikacija. Fond se vrlo ažurno popunjava savremenom primarnom i sekundarnom literaturom, i to najvećim delom preko donacija raznih institucija (Deutsche Forschungsgemeinschaft, Goethe Institut, InterNationes) i pojedinaca iz zemalja nemačkog govornog područja, potom kupovinom knjiga iz sredstava Fakulteta, kao i međubibliotečkom razmenom. Od 1998. godine prispele publikacije obrađuju se elektronski, čime je pretraživanje knjižnog fonda postalo dostupno korisnicima i preko interneta (http: //biblff.ff.ns.ac.yu).
Pored savremene literature potrebne za naučnoistraživački rad i kvalitetno studiranje, seminarska čitaonica je i tehnički opremljena računarima sa pristupom internetu i laserskim štampačima, što umnogome poboljšava uslove studiranja. Pored toga, u biblioteci se nalaze dva TV-prijemnika i dva video rekordera koji se koriste u nastavi.

Studenti
U periodu od 1985-2004. godine na Katedru za nemački jezik i književnost upisuje je u proseku 50 studenata godišnje. Od sredine devedesetih godina Odsek za germanistiku beleži blag porast upisanih studenata: u proseku 60 studenata godišnje. Na magistarske studije se takođe svake godine upiše nekoliko kandidata.
Studentima germanistike pruža se mogućnost da uz pomoć čitave lepeze raznih stipendija provedu izvesno vreme u SR Nemačkoj da bi jednosemestralnim studiranjem na nekom nemačkom univerzitetu, zatim kroz posećivanje različitih tipova kurseva i seminara poboljšali svoje germanističke kompetencije. Od školske 2002/03. godine studenti germanistike štampaju i svoj interni informativni list na nemačkom jeziku, prvo pod naslovom Hier!, a potom KreAktiv. Školske 2003/04. godine na Odseku je formirana i pozorišna grupa studenata.

 

Zaposleni
dr Julijana Beli-Genc, redovni profesor
dr Ištvan Bogner, redovni profesor
dr Manuela Alessandra Poggi, docent
doc. dr Nikolina Zobenica, docent
mr Ljubica Trifunović-Svrdlan, predavač
Milanko Bekvalac, predavač
Zoran Velikić, predavač
mr Gordana Ristić, asistent
Robert Kovač, lektor
mr Sanja Ninković, asistent
Katalin Ozer, asistent
Milica Pasula, asistent
Ivana Pajić, asistent
Ana Stipančević, asistent
mr Kristina Dragović, asistent
Shantala Herdel, DAAD-lektor
Dietmar Unterkofler, austrijski lektor
Blažan Stjepanović, viši bibliotekar

 

Kontakt
Šef katedre: doc. dr Nikolina Zobenica
Zamenik šefa Odseka: asistent Ana Stipančević
Sekretar katedre: Jelena Trivunić Malešević
Kabinet sekretara katedre: br. 60/2

e-mail: german@ff.uns.ac.rs
telefon: +381 (0)21 459-277, 459-276, 485-3860